Ljepota i zdravlje

4 znaka ovisnosti o društvenim mrežama

Društvene mreže
Written by Agit

Radite od kuće na raznim mrežnim platformama, pratite najnovije vijesti, u kontaktu ste putem društvenih mreža … i dan se polako bliži kraju. Osjećate li se i kao da ove godine većinu vremena provodite iza ekrana digitalnih uređaja? Iako je s jedne strane jasno da u ovom trenutku ne postoji drugi način, s druge strane to također ima negativne posljedice i može duboko utjecati na našu fizičku i mentalnu dobrobit. Ali kako znati kada je previše i kada je vrijeme za restrukturiranje navika?

U mnogim je slučajevima pretjerana upotreba digitalnih uređaja samo je bijeg iz stvarnog svijeta.

Ova je godina zbog pandemije vrlo nepredvidljiva i teška. Život se iznenada preselio iz ‘stvarnosti’ na internet i naše obveze su prilagođene u skladu s tim, a neke navike i poroci postali su još jači. Budući da moramo provoditi više vremena kod kuće, sva naša druženja preselila su se u virtualni svijet, stoga nije rijetkost provoditi još više vremena na telefonima, tabletima i računalima.

Istina je da živimo u doba društvenih mreža, što nam je na neki način znatno olakšalo život, ali ne može se poreći da oni ne stvaraju i svojevrsnu ovisnost. Često potpuno besmisleno i besciljno pomicanje po ekranu može ozbiljno utjecati na našu učinkovitost, opće stanje i naš životni stil.

Kako znati da trošimo previše vremena na društvenim mrežama?

1. Vaš mobitel je prvo i posljednje što vidite tijekom dana

Iako se u današnje vrijeme čini razumljivo biti na mobitelu, ta činjenica nije toliko nevina. Jeste li i vi jedan od onih koji drže mobitel u rukama čim ujutro otvore oči i navečer, prije nego što zaspu? U ovom slučaju vrijedi pogledati koliko vremena dnevno zapravo provodite koristeći vaš mobilni telefon.

Također je važno uzeti u obzir na kojim aplikacijama trošite previše vremena i što vam iste nude. Suvremeni pametni telefoni imaju značajke koje prikazuju utrošeno vrijeme, osim toga, omogućuju vam i ograničenje upotrebe određenih aplikacija. Ako se osjećate kao da postajete žrtvom vašeg mobitela i svega što je na njemu, nije suvišno isprobati spomenuta ograničenja.

U početku se to može činiti gotovo nemogućim, ali s vremenom postaje lakše – ali naravno najvažnija stvar je motivacija. Kad uspijemo restrukturirati nezdrave navike, shvatimo koliko vremena možemo posvetiti korisnijim stvarima.

2. Koristite mobitel na pauzama

10-minutna pauza od posla, koja se u to vrijeme temelji prvenstveno na raznim mrežnim platformama, pomaže u povećanju produktivnosti i kreativnosti. Problem se, međutim, pojavljuje kad stanka ne znači brzu pauzu za kuhanje kave ili nekoliko trenutaka tišine na kućnom balkonu ili vrtu, već opsesivnu provjeru društvenih mreža i vijesti.

Takva se stanka obično lako pretvori iz 10 minuta u čitav sat, jer virtualna stvarnost nudi toliko stvari da potpuno izgubimo pojam o vremenu. U ovom je slučaju mobitel bolje svjesno ukloniti iz vida. To se posebno odnosi na slučajeve kada, unatoč radu za računalom, nesvjesno posežemo za mobitelom svakih nekoliko minuta, bez pravog razloga.

3. Provjeravate vaš mobitel čim čujete poruku

Svi vjerojatno već znamo da takvi podsjetnici imaju dopaminski učinak na naš mozak. Dopamin je hormon sreće koji nam pruža dobro raspoloženje i utječe na san, učenje i ostvarivanje ciljeva. Činjenica je, međutim, da je dopamin također glavni element većine ovisničkih ponašanja.

Jednom kad ga osjetimo, ciklus se nastavlja i postajemo sve opsesivniji kod provjere naših mobitela, posebno kada nas upozori na novu aktivnost. Povremeno provjeravanje poruka, vijesti i drugog sadržaja također je promocija ovisnosti. Nije poželjno da mobitel ima veću kontrolu nad vama nego vi sami.

4. Spirala ovisnosti

Zabrinjavajuće postaje kada se počinjemo osjećati loše ako nismo u mogućnosti nadgledati virtualni sadržaj. To znači da su potrebe postale prejake. Tjeskoba i nervoza mogu biti jasan znak da treba restrukturirati nezdrave navike koje nas sve više vuku prema dolje.

U takvim je slučajevima potrebno sustavno ograničiti upotrebu mobitela i računala ili ograničiti ih samo na radne obveze. To znači da ograničavamo pristup nekom sadržaju na određeni broj sati, a ostatak vremena ispunjavamo drugim aktivnostima poput čitanja knjiga, razgovora s najmilijima, puno vježbe na svježem zraku (bez mobitela, naravno), učenja novih vještina …

Također je poželjno razmisliti zašto mobitel oblikuje naše vrijeme, koliko smo zadovoljni svojim ‘stvarnim’ životom i ne skrivaju li se drugi problemi ispod površine? U mnogim je slučajevima pretjerana upotreba digitalnih uređaja samo bijeg iz stvarnog svijeta i zapravo samo simptom nečega dubljeg.

About the author

Agit